Oku lolotonga tu’ukai ‘i Nuusilani ‘e he ‘u ngaahi kautaha ‘uhila ‘ae founga lau mita fo’ou ‘oku ui koe “smart” pe “advanced” ko hono ‘uhinga ‘oku fakalakalaka ange ‘a ‘ene lau ae ‘uhila ‘oku ne ngaue ‘aki.

 

Ka  koe pango ‘oku me’a ngaue aki ‘ehe founga fo’ouni ‘ae huelo ivi’i atomi ‘koe oku ma’u ‘ihe microwave ke lau ‘aki ‘ae ‘uhila. ‘Oku malava pe ke uesia ai ‘ae moui lelei ‘ae kakai. Ka ‘oku ikai ke kau ‘ae fo’i mo’oni ia ko’eni i he fakamatala ‘ae ‘u kautaha ‘uhila, ihe enau tu’uaki.  Ko ‘enau fakamatala ‘anautolu ia oku malu pe ‘ae founga fo’ouni ‘o fakatatau kihe lao. Ka ‘oku te’eki ke liliu ‘ae lao ‘ihe me’ani, he oku kei tōlalo ‘ae lao ia ‘ihe tafa’aki  koe‘ kene fakatokanga’i ‘ae fu’u fakatu’utamaki ‘ae ivi’i atomi ‘o tatau ai pe koeha  ‘a ‘ene lahi.

 

Ne fekumi  ‘ehe potungaue ‘oe World Health Organisation International Agency for Research on Cancer (IARC) ‘o nau ma’u hake oku malava pe ‘ke fakatupu ‘e ivi’i atomi ‘ae mamahaki fakaaekanisa, ‘ihe ‘enau fakatatau kihe fa’a tupu ‘ae tuma ‘ihe ‘uto ‘oe tangata mei  he fu’u lahi koe ae ngaue ‘aki ae telefoni to’oto’o.

http://electromagnetichealth.org/electromagnetic-health-blog/iarc-rf-carc/

 

‘E malava ke uesia ‘ae mo’ui lelei ‘ae kakai koe’uhinga pe koe taumu’a ae ‘u kautaha ‘uhila ke fetongi’i ae ‘u mita motu’a takua ‘oku nau pehe koa oku lelei ange pe toe fakalakalaka ange ae founga lau mita fo’ou.

 

Ngaahi fehu’i pea mo hono ngaahi tali (FAQs)

F: ‘E lava nai keu ma’u meife ha fakamatala ‘oku toe fakaikiiki ange ‘o fekau’aki pea moe ngaue ‘aki ‘ae  mita fo’ou mo hono ngaahi fakatu’utamaki kihe moui?

T: Vakai kihe link ko’eni link http://www.magdahavas.com/havas-report-on-smart-meters-for-ccst/

 

F: Koe ha ‘ae me’a teu fai ke ‘oua ‘e hange e’ he ‘eku kautaha ‘uhila ‘o liliu ‘a ‘eku mita lau ‘uhila?

T: Fetu’utaki kiho kautaha ‘uhila pea ke fakamatala ‘oku ‘ikai teke fiema’u ke fetongi’i  a ho mita. Fakatokanga’i ange ‘e lava pe kenau fekau’i  ha taha ngaue ‘uhila ke alu atu ‘o liliu ta’e ‘iai ha’o ilo kiai. ‘o ka pehe pea ke loka’i ‘a ho’o puha ‘uhila ‘o kapau ‘oku tu’u ‘i tu’a fale ke ‘oua tenau lava ‘o fetongi’i ‘i he taimi ‘oku ‘ikai teke ‘i ‘api ai. Vakai ki heni https://stopsmartmeters.org.nz/how-to-avoid-getting-a-smart-meter/ ke ma’u ae tali‘oku toe fakaikiiki ange.

 

F: Fefe nai ‘o kapau neu hiki mai au oku ‘osi i’ai pe ‘ae mita fo’ou ia ‘i he puha lau ‘uhila ‘i hoku ‘api?

T: ‘E fakatefito ia  ‘ihe kautaha ‘uhila ‘oku ke ngaue ‘aki; he ‘oku ‘iai e kautaha ‘e ni’hi ‘oku ‘ikai ke toe tali ‘e kinautolu ke toe fakafoki  kihe founga lau mita motu’a. ‘ O kapau ‘e ikai ke fakafiemalie ‘ae tali ‘e oatu e ho  kautaha ‘uhila pea ke kataki ‘o vakai kihe website ko’eni www.stopsmartmeters.org.nz ke ma’u mei ‘iai ha tokoni.

 

F: Talu moe liliu eku mita, Kuou a’usia ‘ae ngaahi ongosia fakaaesino ‘oku fo’ou.  Ke pehe nai oku ‘iai ha na fekainga’aki mo hono fetongi eku mita lau ‘uhila pe ikai?

T: ‘E kehekehe pe ‘ae tali he ‘oku iai ‘ae ni’ihi ia ‘oku fu’u ongo ngofua kihe ngaue ‘ae ivi’i atomi pea tenau a’usia ‘ae langa ulu, pe koe ta oma ‘ae mafu, mo ikai ma’u ha mohe lelei. Kaikehe e kei fiema’u pe ha a’ahi kiho Toketa kene ‘oatu ha tali oku mahino he ‘e malava pe ke ongosia ‘ae sino ia ‘i ha ngaahi me’a kehe ‘o ikai koe’uhinga koe mita fo’ou pe.

 

F: Kuou fanongo ‘oku malava pe ke hoko ‘ae  mita fo’ou koha fakatu’utamaki ‘ihe kamata ha afi , oku mo’oni nai eni pe ikai?

T: ‘Io, ne iai ha ngaahi ongoongo mei Aositelelia ‘o pehe pe mei Nuusilani  foki ne hange he mita fo’ou ‘e ni’ihi ‘o fakatupu ‘ae afi ‘o vela ai ‘a ‘e nau ngaahi ‘fale.

http://stopsmartmeters.com.au/2012/05/11/smart-meter-linked-to-house-fire-geelong/

 

http://stopsmartmeters.com.au/2012/05/19/northcote-fire-questions-safety-of-smart-meters-emergency-services/

http://www.3news.co.nz/Fire-prone-meter-boxes-causing-concern/tabid/423/articleID/159133/Default.aspx

 

F: Koe ha nai ‘ae ngaahi taumu’a oe www.stopsmartmeters.org.nz

T: Koe ngaahi taumu’a oe website ko’eni:

1)                Ke ne fakamafola ‘ae mo’oni ki he kakai o Nuusila ‘o ne fakamatala’i ae fakatu’utamaki fkaaesino e malava ke hokosia fakatupu mei he ngaue aki ‘ae founga lau mita fo’ou koe oku pehe koe koe fakalakala.

 

2)                Ke ne pole’i ae kakai ‘o Nuusila ke oua tenau tali ae tekinolosia fo’ouni koe ‘uhinga pe ‘e hoko koe fakatupu mahaki moe fakatu’utamaki ‘oka ne kamata ha afi.

 

F: koe ha nai ha me’a teu fai keu lava ‘o tokoni atu ai?

T: Kataki ‘o tufaki atu ha ‘u la’i tatau ‘oe la’i pepani ki ha taha pe ‘i ho ngaahi kainga mo ho’o ngaahi maheni ‘i he nague’anga, moho siasi, moho kaunga’api pea ki ha feitu’u pe ‘oku ke ilo ‘oku tokolahi ai ‘ae kakai.

 

Teke lava ‘o ma’u ‘ae tatau ‘oe la’i ongoongoni pea mo ha ngaahi fakamatala kehe ‘ihe website ko’eni www.stopsmartmeters.org.nz/resources/

 

‘O kapau ‘oku ke fiema’u ha ngaahi fakamatala mo ha ongoongo fo’ou pea ke kataki o lesisita ‘a ho’o email pe ko ho’o tu’asila ke mau meili’i atu kiai.